Prije nekoliko mjeseci u pustinji u Utahu, u Sjedinjenim Državama, Nacionalna agencija za sigurnost (National Security Agency NSA) je napokon započela izgradnju divovskog kompleksa koji će već od rujna 2013. na globalnoj razini početi prikupljati i obrađivati elektroničku poštu, telefonske razgovore, SMS-ove, novčane transakcije, upite i pretrage na Googleu, korištene rute putem GPS sustava, životopise, sve osobne podatke s kućnih i prijenosnih računala, itd. Iz američkih sigurnosnih službi je 'procurilo' nekoliko šturih informacija o cijelom ovom projektu koje su još prije godinu dana objavljene na portalu 'Wired.com'. Količina informacija koja će se moći pohraniti skoro da je nepojmljiva. Usporedbe radi; jedan terabajt podataka je moguće pohraniti u čip veličine ljudskog nokta.
Količina podataka koju želi prikupiti Nacionalna agencija za sigurnost je enormna. Bivši čelnik Googlea, Eric Schmidt, drži kako se svi podaci u povijesti čovječanstva do 2003. godine mogu pohraniti u približno 5 eksabajta memorije. Internetska tvrtka Cisco navodi da će globalni promet na internetu od 2010. do 2015. godišnje bilježiti rast od 400%, što će u konačnici iznositi količinu podataka od 9 766 eksabajta.
Pentagon će realizacijom ovog projekta u realnom vremenu moći obrađivati sve osobne podatke, ali i one koje dobiva putem satelita i njima se neometano koristiti, čime će praktički nadzirati internet na globalnoj razini. "Utah Data Center" će imati kapacitet koji će se mjeriti u yotabajtima, što je na milijune eksabajta. (Jedan milijun eksabajta odgovara jednom yotabajtu).
Na isti način će NSA pohranjivati i obrađivati više yotabajta podataka o korisnicima interneta u cijelom svijetu. Dakle, SAD će moći pohraniti podatke koji su na internetu objavljivani godinama unatrag. Kroz ovaj projekt, za kojega je za sada odobreno 2 milijarde dolara, od kraja 2013. će se moći u djelo provesti zamisao o totalnoj obradi svih informacija, kao što je to najavio George W. Bush. Bivši operativac NSA-e, William Binney, trenutnu situaciju dodirujući kažiprst i palac slikovito opisao:
'Još nas toliko dijeli od trenutka kada ćemo imati ključeve totalitarne države…'.
U ovom projektu je značajnu ulogu odigrao i američki predsjednik i nobelovac Barack Obama, koji je u svom drugom mandatu dao naglasak na tzv. 'cyber-sigurnost' Sjedinjenih Država. Nakon bombaškog napada u Bostonu u SAD-u se rasplamsala polemika oko pitanja što je važnije: sigurnost ili privatnost? Mnogi su si postavili pitanje: 'Da li bi do napada došlo da je centar u Utahu bio operativan?', što Obaminoj administraciji, naravno, uvelike olakšava posao.
Podaci će se prikupljati putem NSA globalne mreže za nadzor koja je već operativna, ali će se u ovom slučaju 'skladištiti' i naknadno obrađivati kroz projekt 'Program za obračunske sustave visoke učinkovitosti' (HPCS) koji je odobren još 2004. Cilj ovog projekta je ubrzati mogućnost obrade podataka za tisuću puta. Nova računala 'Patflop' koja su dio tog projekta mogu obraditi tisuću milijardi izračuna u sekundi. Kao što je svojevremeno bio slučaj i s tajnim projektom 'Manhattan' (projekt o razvoju nuklearnog naoružanja), tako se i ovoga puta odlučilo da program za novo super-računalo u Oak Ridgeu ('Oak Ridge National Laboratory Department of Energy') sadrži dio koji je dostupan javnosti, a paralelno je na projektu radila i NSA koja je usavršila računalo za svoje potrebe o kojemu zna onoliko koliko vlada dozvoli da se smije znati.
Vladin istraživački tim je uspio proizvesti tada najbrže računalo na svijetu, nazvano XT-5, koje je u to vrijeme imalo mogućnost obrade kao 1,75 petaflopa. Potencijal kojim raspolaže novi centar u Utahu je neuporediv s onim iz 2004. (Između ostalog, ove godine je i Kina počela s izgradnjom super-računala s kapacitetom 100 petaflopa op.a.)
Bitno je reći krajnji cilj projekta, a to je u 2-5 godina prikupiti podatke o svakom stanovniku zemaljske kugle o kojemu postoji bilo kakav zapis. Jednostavnim pritiskom na tipkovnicu se dobiva kompletan profil 'tražene osobe'. Sustav u manje od jedne minute proizvede oko 500 stranica informacija koje, ovisno o odabranom profilu, sadrže sve podatke od rođenja pa do danas. Od sada će sve ocjene u školi, sve što su o nama napisali učitelji, poslodavci, sva putovanja, itd., biti zabilježeni i arhivirani. Potom se može u trenutku doznati sve o financijskim transakcijama, spisak prijatelja i poznanika (zahvaljujući društvenim mrežama), pa sve o ukusima u prehrani i oblačenju. Potom postoji profil 'slabosti' na kojem stoje podaci o našim 'skrivenim' i javnim sklonostima koje su u suprotnosti s društvenim normama ponašanja. U 'zdravstvenom profilu' stoji sve što smo obavljali kod liječnika, u bolnicama, itd.
Interesantno je da su ovi podaci već pohranjeni i na raspolaganju državnim agencijama. Budući da NSA već posjeduje veliku banku podataka koju bez ikakvog problema može koristiti kad poželi, postavlja se pitanje koja je svrha svega ovoga? Bivši NSA-in operativac, William Binney, daje odgovor i na ovo pitanje:
"Većina podataka koji se odnose na strane vlade i državljane, kodificirani su na 128 bajtova i manje, i dosad još nisu dekodificirani. Što prije računala postignu određenu brzinu, koja mora i progresivno rasti, biti će lakše 'razbiti kodove' tih podataka i tada više ništa neće biti tajna".
http://www.advance.hr/vijesti/utah-data-center-u-rujnu-2013-veliki-brat-postaje-operativan/
