Grčka: denacionalizacija i "kapitalizam propasti" - najveća rasprodaja javnih dobara u povijesti čovječanstvaKako bi umanjila svoj dug Grčka prodaje sva svoja javna dobra: energetski sektor, transportni, vodu, sveučilišta, zaštićeni obalni pojas… Zemlja unatoč europskom 'kriznom planu za spašavanje' i dalje tone u sve dublju gospodarsku krizu. U ovoj situaciji profit većinom ostvaruje financijski sektor, dok Grcima mjere štednje postaju način života. Nekoliko primjera uz Atene zorno prikazuju što znači 'šok-terapija' kada je propisuje 'kapitalizam propasti'.
'Više od trećina Grka nema više pristupa ustanovama javnog zdravstva', procjenjuje Giorgos Vichas, kardiolog na samoupravnoj klinici „Hellinikon“ na periferiji Atene u kojoj stotinjak liječnika besplatno pruža svoje usluge sve većem broju ljudi.
U više od godinu i pol dana je 10 000 ljudi tražilo pomoć u ovoj klinici koja je smještena u jednoj staroj američkoj vojnoj bazi. Zbog drastičnih rezova u javnom sektoru, koja od početka provedbe 'kriznog plana za spašavanje Grčke' iznose oko 40%, čak i oni koji rade nemaju novca kojim bi platili medicinske usluge. U grčkim bolnicama nedostaje lijekova, a posebno onih za liječenje kancerogenih oboljenja.
Zdravstveni sektor je simbol kriminala u grčkim javnim službama. Giorgos Vichas navodi pojedinačne slučajeve kako bi se bolje razumjelo o čemu je riječ. Na primjer: jedna Grkinja ne može dobiti svoje dijete dok ne plati troškove poroda, a jedna druga je zadržana u bolničkoj sobi s osiguranjem ispred vrata sve dok ne plati 2000€ koliko je dužna.
'Primamo mnogo ljudi koji ne mogu platiti vodu ili struju od kada je uvećan porez na nekretnine, jer je električna energija isključena čak i onima koji u kući ne mogu živjeti bez medicinskih instrumenata, kao npr. boce s kisikom i sl.', žali se Vichas.
Poznata je priča kako su Atenjani prošle godine zbog prevelikih cijena lož-ulja ponovo počeli ložiti peći na drva u kojima su palili doslovno sve, pa čak i plastično smeće, tako da je zrak u Ateni bilo nemoguće udisati. Problem na kojega je u više navrata upozoravao lokalne i središnje vlasti Makis Zervas, profesor na grčkom Hellenic open University.
Bez obzira na 'krizni plan za spašavanje' grčki dug i dalje raste
Tri godine nakon prvog europskog 'kriznog plana' Grčka i dalje tone u recesiju kojoj se ne nazire kraj. Službeno nezaposlenost iznosi 27%, što je tri puta više nego 2009., ali niti ta brojka ne odgovara realnom stanju.
'U izračun nisu uračunati mladi koji traže zaposlenje nakon završenih studija, niti oni koji rade jedan sat tjedno, a vode se kao zaposleni', pojašnjava Makis Zervas. Nisu ubrojani ni samostalni obrtnici koji su tek zatvorili svoje aktivnosti zbog bankrota. U centru Atene su zatvorene brojne trgovine. 63% mladih do 25 godina ne radi, a grčki BDP je od 2008. pao za 25%, što je gore od 'velike depresije' koja je 1929. pogodila Sjedinjene Američke Države.
'Grčka je na dobrom putu da postigne zacrtani cilj, a to je poravnavanje duga, a zemlja bi 2016. mogla izaći iz recesije', usudila se izjaviti direktorica MMF-a Christine Lagarde.
Način na koji Trojka (MMF,Europska Komisija i Europska središnja banka) misli to postići prelazi granice zdravog razuma. Nakon zacrtanog cilja, a to je smanjiti iznos duga na 124% u odnosu na BDP u 2020., eurotehnokrati su bili iznenađeni kada je on u 2012. iznosio 156%, a za 2013. se prognozira 175%. Odgovor se nije trebao dugo čekati. Direktiva je kako treba ubrzati privatizaciju, dodatno smanjiti izdvajanja za javni sektor (kako je skoro nemoguće više rezati u bilo kojem dijelu, to znači ukidanje pojedinih grana), a u nedostatku alternative što je odlučeno? Dokapitalizacija banaka!
Sredinom lipnja je započela prodaja plinskih kompanija, a javna televizija ERT je bila 'kolateralna žrtva' ovog suludog plana i njenim je zatvaranjem stvoreno još 2600 nezaposlenih. U slučaju javne radio-televizije je reagiralo grčko pravosuđe, te 17. lipnja poništilo vladin dekret o njenom zatvaranju, što znači da se do pravomoćne presude privremeno mogu emitirati programi.
Kompanije za električnu energiju i vodu, plinske kompanije, pomorske i zračne luke, željeznice, autoputovi, nacionalna lutrija…, sve je na prodaju, čime bi Grčka do 2016. trebala 'uprihodovati' 9,5 milijardi €.
'Privatizira se čak i sektor prikupljanja poreza, a sveučilišta su u vlasništvu privatnika 49%, što je protivno ustavu', s gnušanjem izjavljuje Makis Zervas.
2011. je doslovno osnovan fond za prodaju javnih dobara (HRADF) koji na svojoj internetskoj stranici pod sloganom 'Privatizacijom do progresa', kao u turističkom katalogu, nudi plaže, šume, puste otoke, arheološka nalazišta bogatim milijarderima.
'Hellenic Republic Assaet Development Found' na Rodosu tako nudi 1,8 miliona m2 terena s obalom dužine 7 km.
U zonama pod imenom 'Natura 2000' fond savjetuje izgradnju hotela, golf igrališta, ili komercijalnih centara. Na prodaju je i stari aerodrom u Ateni, što je 623 hektara terena s izlazom na more. Grci su ga pokušali prodati Kataru, ali ga ovi nosi htjeli.
U izvješću od 2013. fond posebno naglašava 'kako je uklonjeno 69 zakonskih odredbi, administrativnih i tehničkih, koje su usporavale privatizaciju i sprečavale kupce da s onim što kupe rade što hoće'.
Agenciju za denacionalizaciju, tj. prodaju sveukupnog grčkog dobra, vodi pet ljudi iz financijskog sektora. Jedna od njih je Yannia Emiris koja je nekada bila čelnica razvojne banke Alpha Bank. Nju prate dvojica 'nadglednika' koje su imenovali EU i Europska središnja banka. Ova skupina uživa apsolutnu autonomiju glede odluka koje donosi. Sve što fond zaprimi mora biti prodano ili likvidirano. Povratak u državno vlasništvo nije dozvoljen i time je započela "najveća rasprodaja u povijesti čovječanstva". Da bi apsurd bio veći u dvije godine privatizacije u Grčkoj se uprihodovalo otprilike 2 milijarde eura, što je niti 1% grčkog duga.
Prioritet - Dokapitalizacija banaka
Budući da privatizacija očigledno neće umanjiti grčki dug, koji je 2009. iznosio 310 mlrd€, a nakon svih rezova i ustupaka financijskoj eliti u 2013. se smanjio na 309 mlrd€, a zemlja i dalje tone sve dublje i dublje u krizu, postavlja se pitanje u čemu se sastoji novi 'krizni plan za spašavanje Grčke'. Grčka će se navodno spasiti od bankrota novim kreditima, zbog čega će jedan dio duga biti otpisan, ali samo ako provede 'potrebne reforme'. Prioritet u 'spašavanju Grčke' imaju banke i strani ulagači.
'Dobar dio pomoći Grčkoj je iskorišten za dokapitalizaciju banaka i to je nepobitna činjenica. Banke nisu imale dovoljno kapitala, bile su u teškoj financijskoj situaciji i na rubu bankrota', izjavila je je Céline Antonin, ekonomska analitičarka OFCE-a, koja ni za Hrvatsku, u analizi od prije nekoliko dana, ne vidi svijetlu budućnost unutar EU.
77 % novca za pomoć Grčkoj je završilo u rukama banaka i investicijskih fondova
Grčka je do 2010. primila 207 mlrd € pomoći od Europske Unije i MMF-a, no, od tog su novca 58 milijardi € dobile grčke banke, a kreditori koji su posuđivali novac grčkoj državi 101 milijardu € (riječ je uglavnom o bankama i investicijskim fondovima). 77% pomoći nije bilo namijenjeno građanima, nego (izravno ili neizravno) financijskom sektoru.
U studiji koju je proveo Attac Autriche stoji kako je samo 46 milijardi€ poslužilo u javnom sektoru i to u obliku zajma. Dakle, prioritet Trojke je spašavanje banaka, a ne Grka i grčke države.
Kapitalizam propasti
Zašto Grci prihvaćaju mjere štednje koje ništa ne rješavaju?
'Izgubili smo milijun radnih mjesta u privatnom sektoru. To bi bilo kao da Francuska odjednom otpusti 6-7 milijuna radnika. Svakog dana stižu samo loše vijesti. Kako je moguće da ljudski mozak to uspije apsorbirati? Imali smo preko 8 000 prosvjeda i štrajkova u tri godine i Grci su se sada predali. Sve ono što je Trojka zahtijevala, parlament je izglasao. Ustav više ništa ne vrijedi. Čemu uopće služi parlament? Mi se više ne nalazimo u kapitalizmu, nego u njegovom produljenju, tj. jednoj vrsti polu-kapitalizma i proživljavamo kolektivnu traumu. Što se još može učiniti?', pita se Panagiotis Grigoriou, povjesničar i etnolog, autor bloga Greek Crisis.
Situacija u Grčkoj strahovito podsjeća na 'doktrinu šoka' koju je opisala Naomi Klein u svojoj kritici neoliberalnog kapitalizma.
'Sve se svodi na očekivanje da izbije kriza na širokoj skali i dok su građani još u šoku država se rasprodaje komad po komad. Pri tom se, prije no reforme izglasane na brzinu postanu vječne, naravno štite privatni interesi', otprilike ovim riječima objašnjava Klein kako funkcionira moderni polu-kapitalizam ili divlji kapitalizam.
Za Grke je sasvim svejedno kako ćemo ga zvati, jer oni su sad šoku i to je odgovor Panagiotisu Grigoriousu na pitanje 'što se još može učiniti kada je očito da su se Grci predali'?
http://www.advance.hr/vijesti/grcka-denacionalizacija-i-kapitalizam-propasti-najveca-rasprodaja-javnih-dobara-u-povijesti-covjecanstva/ 
